Dječji kašalj – kako ga prepoznati i liječiti?
Kašalj je čest fenomen, osobito u predškolskoj dobi, zbog čega izaziva veliku pozornost roditelja i zdravstvenih radnika.
Sva djeca, kao i odrasli, zakašlju barem nekoliko puta na dan. Važno je upoznati se s mogućim uzrocima, načinima liječenja i prevencijama kako bi mogli poduzeti prave mjere. S obzirom na učestalost kašlja među djecom koja dan provode u vrtiću ili školi, ovoj ćemo temi dati posebnu pozornost na našem blogu.
Što je kašalj i što ga izaziva?
Kašalj je naglo, eksplozivno izdisanje, pri čemu brzo strujanje zraka tjera nakupljeni sadržaj sluznice dišnih puteva prema ustima. Najčešće je to refleksni odgovor koji nastaje podražajem receptora za kašalj, razmještenih u sluznici ždrijela, grkljana, dušnika, bronha i manjim dijelom u manjim bronhalnim ograncima. Podražaj na kašalj mogu izazvati strana tijela, čestice prašine, hlapljiva kemijska sredstva, promjene u temperaturi i, kod djece najčešće, nakupljanje sekreta zbog alergije ili upale na sluznici dišnih puteva.
Tijekom djetinjstva imuni sustav postupno se razvija te u potpunosti sazrijeva oko petnaeste godine. U prvim mjesecima i godinama života znatno je smanjena sposobnost obrane od infekcije virusima, bakterijama i gljivicama. Ranim polaskom u jaslice, dijete će biti izloženo tim uzročnicima i može se očekivati da će u prosjeku obolijevati dva, tri puta mjesečno. Tijekom prvih mjeseci i godina javljaju se dugotrajno curenje iz nosa i slijevanje sekreta u ždrijelo, te dalje u dušnik i bronhe. Zbog sekreta djeca povremena kašlju, pri čemu se čuje „otkidanje“ sekreta sa sluznice – tzv. vlažni ili produktivni kašalj. Tipično je da se takav kašalj pojačava pri tjelesnim naporima, kad struja zraka pokrene nataloženi sekret sa sluznice bronha i dušnika, te izazove podražaj receptora za kašalj. Produktivni kašalj koji nastaje curenjem nosa češće se javlja noću. Naime, kad dijete zaspi, oslabi refleks gutanja, pa umjesto da proguta sekret koji se cijedi iz nosa, on odlazi u dušnik. Spavanje na povišenom položaju djelomično će ublažiti navedeno slijevanje.
Koje vrste kašlja postoje?
Osnovna podjela kašlja je na suhi i produktivni. Kod produktivnog kašlja u dišnom putu postoji sekret koji otežava disanje, može uzrokovati nadražaj želuca, ali i izazvati daljnje komplikacije bolesti i upalni proces. Kod suhog kašlja nema sekreta u dišnom putu, a kašalj je nadražujući, često vrlo snažan, ometa miran san i normalno hranjenje djeteta.
Obično nakon polaska u vrtić slijedi razdoblje gotovo neprekidna curenja nosa, praćenog kašljem. Kašalj je uobičajeno produktivan (vlažan) i javlja se zbog cijeđenja sekreta niz stražnju stijenku ždrijela u dušnik i bronhe. Dijelom infekcija, osim gornjih dišnih puteva, zahvaća i sluznicu dušnika i bronha, ali većinu vremena opće stanje djeteta je dobro i nema povišenu temperaturu.
Zašto se upravo djeca najviše razbolijevaju?
Naime, još nezreli imuni sustav ne stvara dovoljnu količinu protutijela, koja djeluju tako da se vežu na ovojnicu bakterije koja je napala dišne sustave i razore je. Zaštitna količina protutijela stvara se u dostatnoj količini, u prosjeku, tek nakon pete godine života. I to je upravo razlog zašto su sva mlađa predškolska djeca osjetljiva na te bakterije i upravo stoga se mogu naći u kolektivima u kojima boravi velik broj djece iste dobi.
Još prije desetak godina pedijatri su redovito uzimali briseve i propisivali antibiotsku terapiju kako bi izliječili bolesnu djecu i spriječili širenje zaraze. No, s vremenom je postalo jasno da ta strategija nije uspješna. Naime, ubrzo nakon završetka antibiotske terapije dijete u kolektivu ponovno biva zaraženo, i postalo je jasno da, unatoč učestalim uzimanjima antibiotika, izostaje očekivani učinak. Takav pristup ne samo da se pokazala neučinkovitim nego su se otkrile i potencijalno opasne i štetne posljedice. Antibiotici, uz to što djeluju na bakterije koje uzrokuju upalu dišnih puteva, remete bakterijsku floru u crijevu. Danas se sve više zna koliko je normalna bakterijska flora crijeva važna u razvoju imunog sustava i kolika je njezina uloga u nastanku alergijskih i autoimunih bolesti. No, učestalim izlaganjem antibioticima pojedine bakterije postaju otporne na njihovo djelovanje.
Mjere prevencije
Postavlja se stoga pitanje što učiniti kako bismo umanjili učestalost i težinu upala dišnih puteva?Prije svega treba osigurati optimalne uvjete da prirodni mehanizmi obrane budu što učinkovitiji. Zdrava i raznovrsna prehrana, tjelesna aktivnost i boravak na svježem zraku svakako će pridonijeti učinkovitijoj kontroli infekcije. Vrlo je važno redovito odstranjivati gnojne iscjetke iz nosa (ispiranjem nosa fiziološkom otopinom pomoću spreja i ispuhivanjem). Katkad je korisno koristiti 2-postotnu otopinu kuhinjske soli umjesto fiziološke otopine (0,9-postotne). Dvije žlice od 5 ml napunjene razom kuhinjskom (ili morskom) soli treba otopiti u 0,5 l vode. Prokuhavanje nije potrebno. Ta će otopina usporiti razmnožavanje bakterija i osigurati uspješniju uspostavu nadzora organizma nad infekcijom. Kod djeca s alergijskim rinitisom (hunjavicom) tegobe će biti manje izražene.
Uz probleme s dugotrajnim curenjem nosa i kašljanjem, vrtićka i jaslička djeca dva, tri puta mjesečno dobiju povišenu tjelesnu temperaturu. Najčešće je riječ o različitim virusnim infekcijama koje „prolaze“ kroz skupinu svakih sedam do deset dana. Upravo je to razlog zašto kod djece koja pohađaju kolektiv najčešće susrećemo tzv. miješane infekcije (virusne i bakterijske). Dijete tada treba odvesti pedijatru, koji će procijeniti je li vrućica uzrokovana virusom ili je bakterijska infekcija izmaknula nadzoru i proširila se (npr. na uho ili bronhe). U slučaju širenja infekcije, najčešće treba započeti antibiotsku terapiju.
Važno je istaknuti kako se učestalost obolijevanja od upala dišnih puteva ne smanjujeako dijete tijekom dana boravi kraće u vrtiću. Djeca koja imaju starijeg brata i sestru rjeđe su bolesna jer ranije razviju otpornost na uzročnike upale dišnih puteva.
S vremenom će učestalost upala dišnih puteva opasti, a najvažnije je da za vrijeme rizičnog perioda vaše dijete boravi što više na otvorenom zraku, vodite evidenciju o čistoći ruku, redovitom pranju omiljenih igračaka i čišćenju nosa .
Koje su vaše mjere prevencije dječjeg kašlja?
Salveo CEE
