Njega za dobar glas
Glas je vrlo snažno ljudsko obilježje i glasnice trebaju svi njegovati, a posebno glasovni profesionalci
Zašto glasnice zaslužuju brigu i njegu?
Vjerovatno ste se našli u situaciji da na osnovu boje i dubine glasa sasvim drugačije zamišljate neku osobu, odnosno da ne možete povezati glas i “lik” neke osobe.
Slušajući nečiji glas dobijamo puno informacija o toj osobi. Njenom polu, uzrastu, raspoloženju pa čak i psihičkoj dimenziji te osobe (agresivna, blaga, tiha, glasna...) ili trenutnoj emociji (strah, zabrinutost, veselje...). Najčešće je dovoljno da vizualizujemo kako bi ta osoba na osnovu ovih informacija mogla izgledati.
Glas je vrlo snažno ljudsko obilježje i glasnice trebaju svi njegovati, a posebno glasovni profesionalci.
Ko su prema definciji glasovni ili vokalni profesionalci?
Većina ljudi prvo pomisli na neke vrlo eksponirane profesije kao što je gluma ili pjevanje.
Međutim, u ovu grupu spadaju i brojna druga zanimanja.
U definisanju ovih grupa, razni autori koriste različite klasifikacije, pa tako npr. Kaufman i Isaacson (1991), glasovne profesionalce dijele na grupe u zavisnosti od toga koliko poremećaj glasa utiče na njihovo profesionalno obavljanje posla:
1) Vrhunski vokalni umjetnici - i najmanji poremećaji glasa dovode do smanjene efikasnosti u obavljanju posla (glumci, pjevači, spikeri).
2) Profesionalni govornici - kod njih pojava umjerenih poremećaja glasa utiče na poslovnu efikasnost (nastavnici, odgajatelji, predavači i slična zanimanja). Većina pripradnika ove grupe ne prolazi edukaciju vezanu uz važnost vokalne higijene i oni imaju najviše problema s glasom. Posao koji obavljaju dovodi do velikog glasovnog zamora. Neka istraživanja navode kako je čak 58% nastavnika nekada iskusilo probleme s glasom.
3) Neprofesionalni govornici - samo jaki stepen disfonije (promuklosti) stvara nelagodu, ali ih ne ometa u potpunosti u izvršavanju poslovnih obaveza.
4) Ostali - kvaliteta glasa nije im bitan aspekt u obavljanju posla i poremećaji glasa neće uticati na njihovu efikasnost.
Šta je vokalna higijena?
Vokalna higijena uključuje brigu za glas, a započinje osvještavanjem i izbjegavanjem faktora koji negativno utiču na glas kao što su problematična govorna ponašanja: pušenje, govor ili pjevanje u buci, preglasan govor, vikanje, govor van prihvatljivog raspona, a preferiranje onih koji pozitivno utiču na glas: uredan ritam spavanja, zdrava ishrana, dobra psiho-fizička kondicija.
Postoje i problematična negovorna ponašanja kao što su: kašalj, iskašljavanje, bespotrebno kašljucanje i nakašljavanje (čišćenje grla), preglasno smijanje i slično.
U neka od osnovnih pravila vokalne higijene, a najčešće ih se pridržavaju glasovni profesionalci iz prve grupe, ubrajamo: zagrijavanje prije nastupa (upjevavanje, razgibavanje, vježbe disanja), vokalni odmor prije i nakon nastupa, poznavanje efekta nekih korištenih lijekova na glas, traženje stručne pomoći u slučaju potrebe, ali i neke dijetetske mjere.
Dijetetske mjere:
• Izbjegavati konzumaciju kofeina, gaziranih i alkoholnih pića jer isušuju sluznicu grla, dok vodu uvijek treba imati pri ruci.
• Uzimanje čaja se preporučuje, ali ne vrućeg. Vrućina može oštetiti sluznicu grla i bolnim glasnicama nanijeti više štete nego koristi.
• Med djeluje protivupalno i poput zaštitnog filma oblaže sluznicu grla.
• Izbjegavati ljutu i prezačinjenu hranu, posebno prije spavanja kako ne bi došlo do povrata kiseline iz želuca koja se diže prema glasnicama i nagriza ih.
• Mlijeko i mliječni proizvodi kod nekih osoba mogu nadražiti glasnice i natjerati ih da kašlju što ih dodatno opterećuje.
• Izbjegavati pušenje, jer vrući dim cigarete gotovo spaljuje sluznicu grla, a posljedično dolazi do hrapavog glasa i hroničnog kašlja.
Hijaluronska kiselina koja je sastavni dio našeg organizma ima dokazano važnu ulogu u održavanju zdravlja glasnica. Posebno ako je u kombinaciji s ljekovitim ekstraktom islandskog lišaja koji poput balzama oblaže glasnice, dok hijaluronska kiselina veže vodu i tako ih održava vlažnima.
Isla medic voice pastile upravo sadrže kombinaciju ova dva sastojka.
Izvor:
Kovačić G. (2001): Samoprocjena vokalnog zamora i akustička analiza glasa, Magistarski rad. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet , Sveučilišta u Zagrebu
Kovačić G., Buđanovac A. (2000). Vokalna higijena: Koliko o njoj znaju (budući)
vokalni profesionalci? Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 36, 37-61.
Vrabec I. (2017): Longitudinalno istraživanje karakteristika glasa studentica logopedije, Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Čergo M. (2018): Vokalna higijena i najčešća oštećenja vokalnog aparata, Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicnski fakultet
Salveo CEE
