Biram Zdravlje logo

Šta kada se povreda desi?

shadow illustration

Kako pravovremeno odreagovati?

Lijepo vrijeme nas mami vani. Svaki boravak u prirodi nosi rizik od povreda. Naravno, neki su skloni povredama i ako ostanu u zatvorenom prostoru...ali to nije današnja tema! Šta kada se povreda desi?

Svaka fizička povreda živog tkiva je rana.

Rane na osnovu mehanizma njihovog nastanka, stanja kože i zagađenosti dijelimo u nekoliko grupa.

Pa ćete čuti da pominjemo:

  • nagnječene rane,
  • razderotine,
  • oguljotine,
  • prostrijelne rane,
  • posjekotine,
  • ubodne i ujedne rane
  • penetrantne i nepenetrantne te
  • zagađene i nezagađene.

Ne smijemo zaboraviti da pored mehaničke sile, povrede tkiva može izazvati i toplota, hladnoća i dejstvo toksina.

Odmah bi zamolila da ubodne i ujedne rane (dovoljno smo lucidni da se nećemo baviti ni prostrijelnim ranama) ostavimo za tretman stručnom osoblju u nadležnim ustanovama. Sem minimalne neophodne obrade koja će podrazumijevati čišćenje, eventualno kompresiju nekog većeg krvnog suda koji krvari, koliko god se smatrali sposobnim da učinimo nešto više ipak bi bilo dobro da se skoncentrišemo na transport povrijeđene osobe.

Kod ubodnih rana i ujeda, bilo da se radi o domaćim, divljim životinjama ili insektima, uvijek moramo misliti na infekcije kao što su tetanus, bjesnilo, lajmska bolest ali i mogućnost nastanka alergijskih reakcija. Ukoliko je prošlo 10 godina od zadnje antitetanusne vakcine ili je vakcinalni status nepoznat, a rana je visokorizična, potrebno je primiti tetanusni anatoksin, te eventualno uključiti tetanusni imunoglobulin po procjeni nadležnog ljekara. Nakon ujeda životinje moramo misliti i na bjesnilo. Profilaksa (prevencija) oboljenja nakon izlaganja, uključuje pored zbrinjavanja rane pasivnu i aktivnu imunizaciju. Sada shvatamo zašto zbrinjavanje ovakvih rana ipak treba prepustiti stručnom osoblju?!

 

shadow illustration

Proljeće je najaktivniji period hranjenja krpelja, pa ako mu se nađemo na putu kao slučajan domaćin treba dodatno obratiti pažnju zbog mogućnosti da sa sobom nose bakteriju Borreliu burgdoferi, koja nam može pruzrokovati Lajmsku bolest.

Moguće je krpelja pravilno odstraniti pincetom uz lagano uvrtanje i hvat što moguće bliže koži. Ali ukoliko nismo sigurni da je krpelj kompletno odstranjen ili ukoliko se oko ujeda javi svijetli pa crveni prsten, obavezno se javiti ljekaru radi ordiniranja antibiotika.

E sad, kada završimo sa panikom, nervozom i ljutnjom i pronalaženjem krivca, dobro bi bilo i da pravilno odreagujemo.

Vrlo je bitno pravovremeno odreagovati, a odmah nakon obrade rane i zaključiti da li je kućni tretman dovoljan.

Najveći broj svakodnevnih povreda možemo i trebali bi biti spremni sami obraditi. Zato je potrebno da uvijek pri ruci imamo pribor za hitnu medicinsku pomoć koji će se sastojati od nekoliko sterilnih gaza različitih dimenzija, zavoja i flastera, te antiseptičnog rastvora i lokalnog antibiotskog pripravka.

Prvi korak podrazumijeva čišćenje rane, čistom nezagađenom vodom, fiziološkom otopinom ili antiseptičnim sredstvom. Vrlo je važno ukoliko se unutar rane nalaze strana tijela poput pijeska, stakla, kamenčića ili piljevine fizički odstraniti.

Površnije i plitke rane koje ne krvare, nakon čišćenja ostaviti kratko da se osuše te nanijeti antimikrobni gel (npr. Tyrosur gel). Gel prilikom sušenja hladi, te ima i blag anestetski efekat. Održava ambijent povoljnim za što brže zarastanje. Potrebno ga je nanijeti 3-4 puta dnevno. On će zaštititi ranjenu kožu tokom zarastanja i od naknadne infekcije. Ukoliko je rana na dijelu tijela koji pokriva garderoba, potrebno je sačekati desetak minuta nakon nanošenja gela, a onda se taj dio povrijeđene kože može pokriti.

Djeca često vole flastere i pokrivanje rana te da bi smo izbjegli taj efekat okluzije i formiranja tzv. vodene komore idealne sredine za razvoj mikroorganizama, potrebno je prije prekrivanja gazom ili flasterom nanijeti antimikrobni gel.

Potrebno je provjeravati pokrivenu ranu te ako je 3 dana nakon povrede došlo do crvenila i otoka, vlaženja rane, te eventualno do porasta tjelesne temperature, ipak se treba javiti nadležnom ljekaru.

Česta upotreba antiseptika može i usporiti proces zarastanja, jer su antiseptici neselektivni, odnosno formulisani tako da oštećuju ne samo mikrorganizme već i ćelije našeg organizma. Postoje bakterije koje normalno žive na našoj koži, pa njihovo potpuno uništavanje remeti stalnu floru i ravnotežu koju smo uspostavili sa njima.

I kada povrijeđena koža zaraste, može biti hiperpigmentisana neko vrijeme. U tom periodu je jako bitno zaštiti je od uticaja sunčevih zraka kako pigmentacija ne bi ostala trajna.

Zahvaljujući portalima i forumima svi smo postali doktori i znamo bar jedan magičan recept za dug i sretan život iz kućne radinosti. I ne znam da li postoji profesija sem medicine u koju se svi razumijemo i dajemo si za pravo dijeliti savjete?! Lično sam imala pacijente koji su virusne bradavice pokušavali liječiti svemoćnim bijelim lukom ili povrede korom od jajeta... Pored još mogo bizarnih primjera, ipak bi se trebali zapitati da li je to zaista neophodno u 21. vijeku?

Dobro je biti informisan, ali oprezno sa odabirom izvora informacija.

Online i OnCall medicina postaje sve popularnija u Evropi. Zaista, rasterećuje zdravstveni sistem ali i nailazi na mnoge probleme. Koliko god elektronska medicina bila usavršavana i neodoljiva, individualan pristup će ostati nezamjenjiv. Ne možemo svi stati u algoritme vještačke inteligencije!

Ukoliko do sada niste imali u kućnoj i putnoj apoteci antibiotski gel, pravo je vrijeme, pred ljetne odmore, gdje god ih provodili ove godine, da uzmete jedan.

Ostanite zdravi i ne zaboravite da filtrirate informacije! ;)

Dr. Samra Šoškić, spec. dermatovenerolog

 

Najčešće povrede kod djece tokom ljeta i kako ih tretirati >>>